After Eight with Sexy mint filling
<




Procrastinators:
17083



18.01.2018.

Aldous Huxley - Brave New World



1932. godine Aldous Huxley je napisao negativnu utopiju pod nazivom “Vrli novi svijet” – Brave New World, u kojoj je predvidio stvaranje znanstvene diktature. U svom eseju 1958. pod nazivom: “Revidirani vrli novi svijet” Huxley je otkrio koliko je svijet napredovao ka njegovoj negativnoj utopiji:U politici bi potpuno razvijena znanstvena teorija ili filozofski sustav bio totalitarna diktatura. U ekonomiji bi ekvivalent predivno komponiranom dijelu bio savršeno uštimana tvornica koja donosi brdo novca, u kojoj su radnici potpuno uštimani s strojevima. Želja za vladanjem može napraviti tirane od onih koji se predstavljaju kao “ljudi koji čiste nered i sređuju probleme.” Klasifikacija “mira” i “reda” je obično tek opravdanje za despotizam.

Huxley je tada objasnio da će: “Budući diktator jako ovisiti i trebati vojske visoko kvalificiranih i obučenih socijalnih inženjera s kojima će oni propagirati novu znanost.”

Tada je Huxley napravio jezivu i potpuno točnu sliku onoga što se danas događa: “21. stoljeće ĆE BITI ERA SVJETSKIH KONTROLORA, koji dolaze iz naučničke kaste sustava vrlog Novog Sveta ili Novog svjetskog poretka.”

1952., Bertrand Rusell britanski filozof, povjesničar, matematičar i socijalni kritičar je napisao knjigu pod nazivom: “Utjecaj znanosti na društvo” – The Impact of Science on Society, u kojem je upozorio i otkrio kako znanost i tehnološka revolucija mijenja svijet i da će na kraju promijeniti samo društvo. U svojoj knjizi Rusell objašnjava:

“Držim da će politici u budućnosti biti od najveće važnosti masovna psihologija! Masovna psihologija, znanstveno rečeno, nije napredni dio nauke … Ali ona će itekako postati važna političarima, bez obzira da li kroz politiku žele postati bogati ili žele vladati ljudima. Naravno da je masovna psihologija znanost koja je potekla iz individualne psihologije, ali ona omogućuje način vladanja ljudima na isti način na koji su rimski vladari odlučivali hoće li netko živjeti ili umrijeti s pokazivanjem palca gore ili dolje za vrijeme gladijatorskih igara, ta vrsta vladanja neće morati imati nikakvog zdravog razuma. Ali ona će trebati još par jako važnih stvari, a to su moderne metode propagande.

Na taj način će se mase “educirati” u željenom pravcu tako da se palcem više neće trebati pokazivati ​​tko zaslužuje živjeti, a tko ne, ljudi će misliti da su sami donijeli odluke koje su najbolje za njih na temelju “znanja” i neće shvaćati da je riječ o propagandi.

Religija će u budućnosti također imati jako važnu ulogu, jer će biti onih koji će smatrati kako znanost nije odgovor na sve i da se trebaju okrenuti spiritualnosti, stoga će religije početi koristiti moderne medije počevši od radija, pa sve do novih vrsta koje će se otkriti u budućnosti!. Ali tko god ne bude pratio ništa od toga biće uhvaćen u mrežu popularne “kulture” kroz knjige, filmove, i slične stvari. Nitko neće uspjeti pobjeći ovoj vrsti vladanja.

Najvažniji dio masovne psihologije će biti moć uvjeravanja!

Ako pogledamo govore Hitlera s onima političara iz XVIII stoljeća vidjet ćemo da postoje značajne razlike. Iste razlike su se dogodile u umjetnosti. Onima koji žele vladati je sada jasno da ljudi imaju puno više znanja nego prije, da je znanje dostupno gotovo svima, zbog toga moraju biti istrenirani u silogizmu s kojim će se bilo tko moći uvjeriti u bilo što, a da tog uvjeravanja nisu ni svjesni.

(Silogizam je posebna vrsta posrednog deduktivnog zaključka koji se sastoji od dviju premisa (predstavka) i jednog zaključka (epilog). U njemu se zaključak izvodi uz pomoć jedne posredne premise iz jedne opće premise. Ta posredna premisa posreduje između premise koja ima ulogu općeg pravila (veća premisa) i epiloga. silogizmu posebno (epilog) izvodimo iz općeg (veća premisa) i to pomoću posebnije, manje premise.

Silogizam se, dakle, sastoji od dviju premisa i zaključka. Od premisa jedna je opće pravilo, a druga je posredni sud. Premisa koja sadrži opće pravilo, naziva se VEĆOM premisa ili VIŠOM, Gornja premisa ili PRAEMISSA MAIOR. Posredna premisa, pomoću koje zaključak slijedi naziva se MANJOM, nizom, Donja premisa ILI PRAEMISSA MINOR.

S obzirom kojoj vrsti sudova prema odnosu pripadaju premise, razlikujemo tri vrste silogizma: kategorički (Aristotel), hipotetički i DISJUNKTIVNI silogizam (Theophrast, Eudem, megarsko-stoička škola).

Silogizam, dakle, može biti kategorički, hipotetični ili disjunktivni – ovisi o vrsti sudova od kojih se sastoje, npr.. u hipotetično silogizmu je veća premisa hipotetični sud, a u disjunktivnom zaključku je veća premisa disjunktivan sud, dok su u kategoričnom zaključku su svi sudovi kategorički. Op. Ur)

Rusell zaključuje: Mogu sa sigurnošću zaključiti da će doći vrijeme u kojem će moderni diktatori i vladari biti u stanju svakoga nagovoriti na što žele, bilo svojim poznavanjem masovne psihologije bilo novcem ili tehnologijom!

Image and video hosting by TinyPic


Stariji postovi